Gradski muzej Vršac: Kapija baštine Banata
Gradski muzej Vršca, osnovan 1882. godine, jedan je od najstarijih muzeja u Srbiji i predstavlja kompleksan zavičajni muzej koji se bavi zaštitom, prikupljanjem i interpretacijom kulturne baštine Banata. Muzej se nalazi u zgradi „Konkordija“ i nudi posetiocima bogatu stalnu postavku.
Kako doći do Gradskog muzeja Vršca:
Gradski muzej Vršca nalazi se u samom centru ovog banatskog grada na Bulevaru Žarka Zrenjanina br. 20
Preporuke:
U muzeju možete uživati u izložbi „Hronika Vršca“, koja vas vodi kroz istoriju grada, prikazujući građanski život i značajnu dokumentaciju. Otkrijte kako su izgledali važni trenutci i osobe koji su oblikovali Vršac.
Vršac baštini jednu od najdužih pravnih tradicija u Banatu i šire. Tržišna povelja iz 1804. Godine, predstavlja jedan od najznačajnijih pravnih akata u istoriji Vršca. Ovim dokumentom Vršac je konačno dobio svoj politički i pravni subjektivitet, koji ostvaruje do današnjih dana.
Obavezno obratite pažnju na etnološku postavku „Banatski kolaž“, gde možete videti banatsku sobu, zbirku nakita, lula, zlatom vezenih kapa, kalupa za leceder, kao i predmete vezane za vinogradarstvo i podrumarstvo. Saznajte kako su banatski predmeti kroz vekove prenošeni sa generacije na generaciju, oblikujući život na ovom području.
Vidite kako je izgledao prvi bicikl, poznat kao „dandy horse“ ili „laufmaschine“ (trkačka mašina), koji je izumio Karl von Drais 1817. godine. Krajem 19. Veka osnovano je nekoliko biciklističkih klubova na prostoru južne Ugarske, što je obuhvatalo i Banat. Bavljenje biciklizmom je podržavano I od strane najuglednijih lekara koji su ga svrstavali u najzdravije telesne vežbe, pa ne čudi velika popularnost.
Posetite i arheološku zbirku muzeja, koja pokriva period od paleolita do gvozdenog doba. Ova zbirka vam omogućava da uronite u preistorijske vremena i otkrijete kako su ljudi živeli u davnim danima. Vršački idol predstavlja karakterističnu antropomorfnu statuetu sa cilindričnom glavom i stilizovanim gornjim delom tela, a donji deo je u obliku zvona. Dupljajska kolica predstavljaju remek delo praistorijske umetnosti. Dva slična primerka ovih kolica otkrili su belocrkvanski seljaci na arheološkom nalazištu Dupljaja, kod Bele Crkve, pa su naziv i dobila po ovom lokalitetu. Zaštitni su znak motociklista, a slika ovog eksponata iz bronzanog doba nalazi se na svim srpskim vozačkim dozvolama, ne samo zbog istorijske vrednosti, već zbog toga što imaju savršeno urađen točak.
Ne propustite postavku slika Paje Jovanovića, gde možete uživati u njegovim najpoznatijim delima, uključujući portret kralja Aleksandra Karađorđevića koji datira iz 1930. godine, izveden u tehnici ulja na platnu, predstavlja vladara u ponoj, stojećoj pozi, u prirodnoj veličini. Kralj, frontalno okrenut posmatraču, po svim zahtevima protokola pozira slikaru u svečanoj prostoriji dvora. Slika Vršački triptihon bila je namenjena izlaganju na Milenijumskoj izložbi u Budimpešti, povodom proslave hiljadu godina od dolaska Mađara na prostor Karpatsko-panonskog terena. Na triptihonu su razvijene teme privrede tipične za ovo područje. Slika je završena 1896. godine. Sastoji se od tri panoa: Trgovina (Pijaca), Vinogradarstvo (Berba) i Ratarstvo (Žetva). Po lepoti se posebno ističe portret Lazara Dunđerskog, veleposednika i industrijalca, slikan u Čelarevu, 1916. godine, upravo u vremenu Prvog svetskog rata. Na kraju, mesto i značaj Paje Jovanovića u istoriji srpske umetnosti i kulture mogu se u potpunosti sagledati tek kada se uzme u obzir činjenica da su njegove slike, preko mnogobrojnih oleografija i drugih reprodukcija, postale sastavni deo života Srba. Nijedan srpski slikar, ni pre ni posle njega, nije u tolikoj meri i tom širinom uticao na likovno obrazovanje, kulturu i rodoljublje svog naroda. Na njegovoim slikama s viteškim i istorijskim motivima vaspitavale su se i patriotizmom napajale generacije koje su herojski ginule na Kumanovu, Ceru, Kajmakčalanu, a to je ono što rečito potvrđuje da delo Paje Jovanovića u istoriji naroda iz koga je ponikao ima trajnu vrednost.
Radno vreme i cena ulaznice:
Radno vreme Gradskog muzeja Vršca: utorak – petak od 10:00 do 17:00, subotom od 11:00 do 17:00 i nedeljom od 10:00 do 14:00 časova.
Cena ulaznica za Gradski muzej Vršca koje možete kupiti onlajn je 250,00.
Kupovinom onlajn ulaznice nemate dodatne provizije i troškove kupovine.
Ulaznice za studente, učenike osnovnih i srednjih škola i penzionere koštaju 200,00 i mogu se kupiti samo na biletarnici.
Besplatan ulaz: Deca predškolskog uzrasta (do 7 godina), osobe sa posebnim potrebama i njihova pratnja, članovi Srpskog muzejskog društva, ICOM-a, novinari i kolege iz drugih muzeja. Državni praznici, praznici Muzeja.